Zašto neka vina koštaju 3 eura, a neka 30?

Naizgled jednostavno pitanje, ali iza odgovora stoji cijeli svijet vina — vinograd, ruke vinara, vrijeme, filozofija i odluke koje oblikuju svaku kap u boci.

Grožđe – temelj svega

Najveća razlika počinje u vinogradu.
Vina od nekoliko eura često dolaze s velikih plantaža, gdje vinova loza daje goleme prinose. Grožđe se bere strojno, a cilj je količina, ne kvaliteta.

Kod ozbiljnih vinara, prinosi su manji, berba je ručna, a grožđe dolazi s pažljivo odabranih položaja – često iz starih vinograda ili specifičnih mikrolokacija (terroira). Tamo gdje loza „muči“ da preživi, nastaje grožđe bogatije aromama i koncentracijom.

Način vinifikacije

Industrijska vina fermentiraju brzo, uz selekcionirane kvasce i dodatke koji ubrzavaju proces i garantiraju predvidljiv okus.
Kod skupljih vina fermentacija je često spontana – odvija se pomoću prirodnih kvasaca koji daju slojevitost i karakter, ali i rizik.

Takva vina traže stalnu pažnju i znanje vinara. Svaka berba je drukčija, svaka bačva ima svoj život – i to se osjeti u čaši.

Vrijeme – luksuz koji se plaća

Vrijeme je jedan od najskupljih sastojaka vina.
Jeftinija vina izlaze na tržište nekoliko mjeseci nakon berbe, dok vina višeg ranga odležavaju godinama – u bačvama, amforama ili bocama.

Odležavanje znači prostor, ulaganje i strpljenje. Vinar tada ne zarađuje – on čeka. Upravo ta strpljivost i vjera u proces čine razliku između korektnog i iznimnog vina.

Detalji koji se vide i ne vide

Boce, čepovi, etikete i pakiranja kod skupljih vina često su kvalitetniji i skuplji.
Ali i izvan onoga što vidimo, postoji razlika – higijena podruma, održavanje bačava, uvjeti čuvanja. Sve to utječe na stabilnost i čistoću vina.

Filozofija i reputacija

Vino od 3 € može biti tehnički ispravno, ali rijetko nosi identitet.
Vino od 30 € često je rezultat stava i filozofije vinara – odluke da ne koristi kemijske korektore, da poštuje prirodu i terroir, i da dopusti vinu da izrazi ono što jest.

Uz to dolazi i reputacija regije, obiteljska tradicija, pa i ograničene serije – sve ono što stvara vrijednost i priču iza boce.

A što s mamurlukom i glavoboljom?

Ovo je tema o kojoj se rijetko govori, a svi je osjećaju.
Glavobolja i težak mamurluk često nisu posljedica samog alkohola, nego kvalitete vina.

Jeftinija vina obično sadrže više:

• Sulfita – dodanih radi stabilnosti i dugotrajnog čuvanja,
• rezidualnog šećera – koji prikriva lošu kvalitetu grožđa,
• aroma i aditiva – koji pomažu „popraviti“ okus, ali opterećuju organizam.

U skupljim, pažljivo proizvedenim vinima, svega toga ima znatno manje. Grožđe je zdravije, fermentacija čišća, a vino prirodnije. Zato je tijelo drugačije podnosi — često ćete primijetiti da vas čaša kvalitetnog vina ne “bode u glavu” ni sutradan.

Naravno, količina uvijek igra ulogu, ali kvaliteta vina čini veliku razliku u tome kako se osjećate dan poslije.

Razlika između vina od 3 i 30 eura nije samo u cijeni, nego u vrijednosti – u vremenu, pažnji, znanju i poštovanju prema grožđu.

Kao i u svemu što ima dušu, i u vinu vrijedi isto pravilo:
što više uložiš, to dublju priču dobiješ.

Vinoteka Bodulier – gdje vino ima karakter.